Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Slovenac investira stotine miliona u BiH i Hrvatskoj

Nakon što je decenijama jačao industriju u Sloveniji, sada pokreće novi investicioni talas u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Dok u BiH ubrzano širi industrijsku proizvodnju, u Hrvatskoj se sve snažnije pozicionira i u brodogradnji – sektoru koji ova regija smatra strateškim. Rezultat toga je stvaranje jedinstvenog industrijskog sistema koji povezuje više država i više sektora, piše Biznisinfo.ba.

Nova tvornica u Novoj Topoli

Nakon uspješnog pokretanja moderne fabrike kod Laktaša, Šešok nastavlja širenje i u Novoj Topoli, gdje Iskra gradi potpuno novi pogon. Radovi su, prema riječima vlasnika kompanije, u poodmakloj fazi, a fabrika bi trebala biti završena za oko šest mjeseci.

Ova investicija ima strateški karakter jer se direktno povezuje s nedavno akviziranom kompanijom Elka Zagreb.

“U Topoli gradimo novi pogon od 12.000 kvadratnih metara. Već smo naručili kompletne proizvodne linije za preradu aluminija i bakra, koje će služiti potrebama naše fabrike Elka u Zagrebu, dobitnika nagrade Zlatna kuna za najbolje veliko preduzeće u Hrvatskoj. Dakle, fabrika u Topoli će imati najboljeg mogućeg partnera”, rekao je Šešok.

Procjene Iskre pokazuju da će godišnji obim prodaje iz novog pogona dostići oko 180 miliona evra.

Podsjetimo, Iskra je prije nešto više od godinu dana otvorila jedan od tehnološki najnaprednijih pogona u BiH – modernu fabriku kod Laktaša koja trenutno zapošljava više od 250 radnika. U planu je proširenje proizvodnje do punog kapaciteta.

Šešok kreće u novi investicijski ciklus u Hrvatskoj

Veliku pažnju ove sedmice je izazvala najnovija vijest – Iskrino brodogradilište predalo je obavezujuću ponudu za kupovinu firme 3. maj Rijeka 1905, u vlasništvu Republike Hrvatske.

Predsjednik Uprave Iskra brodogradilišta, Roko Vuletić, potvrdio je da je ponuda predata nakon detaljne dubinske analize.

Radi se o firmi-kćerki brodogradilišta 3. maj u stečaju, koja je nastavila poslove brodogradnje i ugovorila nove projekte. Preuzimanje bi označilo novi početak za tradiciju brodogradnje u Rijeci.

Velika investicija u Šibeniku

Osim toga, Iskra brodogradilište Šibenik potpisalo je ove sedmice ugovor o izgradnji novog hibridnog plutajućeg doka dužine 110 metara i nosivosti 4.000 tona – ključnog projekta za modernizaciju šibenskog brodogradilišta.

Plutajući dok omogućava remont i servis velikih plovila bez potrebe za suvim dokom, što značajno povećava konkurentnost brodogradilišta.

Ovaj projekt dio je strateškog investicijskog plana vrijednog više od 30 miliona evra, nakon što im je Vlada Hrvatske produžila koncesiju do 2054. godine. To šibenskom brodogradilištu otvara prostor za dugoročno jačanje pozicije na regionalnom tržištu.

Četiri velike akvizicije

Ovo je novi talas investicija. Prvi je započeo prije šest godina upravo preuzimanjem šibenskog brodogradilišta. Od tada, Iskra je u Hrvatskoj preuzela nekoliko velikih kompanija:

Remontno brodogradilište Šibenik – preuzeto 2019.

Elka (Zagreb) – najveći hrvatski proizvođač kablova (preuzeta 2021.)

Elmap (Split) – vodeća kompanija za automatizaciju vodoopskrbnih i energetskih sistema (kupljena 2023.)

eXperio – proizvođač industrijskih mašina (preuzet početkom 2025.)

Ovim akvizicijama Iskra se pozicionirala kao jedan od najjačih industrijskih sistema u jugoistočnoj Evropi.

Kompanija sa 78 godina tradicije

Iskra je osnovana 1946. godine i danas posluje u više od 30 zemalja, zapošljava preko 1.500 radnika i specijalizovana je za industrijsku elektroniku, energetiku, telekomunikacije i automatizaciju.

Ko je Dušan Šešok: Čovjek koji je spasio slovenačku industriju

Osim što je jedan od najuspješnijih industrijalaca regiona, Šešok ima i važnu političku biografiju. Bio je ministar finansija u prvoj vladi Slovenije nakon raspada Jugoslavije, a regionalni mediji ranije su pisali da je upravo on najzaslužniji što je Slovenija sačuvala svoje industrijske gigante.

Šešok je, naime, odbio vezati slovenačku valutu za neku jaku stranu valutu – što je omogućilo da kurs ostane nizak i da slovenački izvoznici ostanu konkurentni. Za razliku od drugih zemalja regiona, Slovenija je tako izbjegla masovni kolaps industrije u ranim 90-im.